Održivo finansiranje zaštićenih područja u Srbiji

U okviru projekta „Zajedno za životnu sredinu“ koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Beogradska otvorena škola (BOŠ) organizovana je konferencija o održivom finansiranju zaštićenih područja. Konferencija je  poslužila kao platforma za predstavnike poslovne zajednice, relevantne državne organe, upravnike zaštićenih područja i ugledne stručnjake u ovoj oblasti da da pokrenu živu diskusiju. Fokus je bio na trenutnim domaćim i međunarodnim politikama i praksama vezanim za finansiranje zaštićenih područja. Takođe, razmatrane su preporuke kako unaprediti postojeći finansijski okvir, s ciljem očuvanja biodiverziteta u Srbiji, poboljšanja upravljanja zaštićenim područjima i istraživanja mogućnosti za povećanje angažovanja privatnog sektora.

Na konferenciji je takođe razmatrano pitanje upravljanja prirodnim resursima i zaštite biodiverziteta, naglašavajući da je potrebna još bolja saradnja između lokalnih zajednica, preduzeća i državnih agencija kako bi se formirala efikasna partnerstva u očuvanju prirodnih blaga Srbije. Učesnici su razmenili ideje o regulatornim promenama i mehanizmima za pokretanje privatnih i javnih resursa za održiviji finansijski okvir zaštićenih područja, kombinujući najbolje međunarodne prakse s lokalnim iskustvima.

„Projekat se odvija u doba kada efekti klimatskih promena itekako utiču i naše prostore, i kada politike zelene tranzicije nisu više nešto što je lepo imati, nego nešto što počinje da bude obaveza – kako države, tako privatnog sektora i u krajnjoj liniji svih građana – celog društva. Sa tog aspekta, ključno je razmatranje na koji način možemo obezbediti da izmena regulatornog okvira, prakse upravljača i šire poslovne i društvene zajednice, za efekat ima unapređenje odnosa prema prirodi, posebno u zaštićenim područjima“, rekla je gospođa Amalija Pavić, zamenica izvršne direktorke Američke privredne komore u Srbiji. Ona je objasnila da će „AmCham svakako raditi na podsticanju privatnog sektora na ulaganje u zaštićena područja i na izmenu regulatornih uslova i praksi koja će takva ulaganja učiniti privlačnijim za veći broj kompanija“.

Milica Bisić, profesor javnih finansija na FEFA i direktor u konsultantskoj kompaniji KPMG, predstavila je nalaze analize trenutnog regulatornog okvira finansiranja zaštićenih područja u Srbiji, kao i predloge za njegovo poboljšanje i uvođenje mehanizama koji bi omogućili održivije upravljanje i finansiranje zaštićenih područja. „Neke od preporuka za dodatne izvore finansiranja su povećanje budžetskih transfera zaštićenim područjima, poreske olakšice za investicije privatnog sektora koje pomažu ostvarivanju ciljeva zaštićenih područja i dobrovoljna plaćanja za ekosistemske usluge zaštićenih područja“, rekla je gospođa Bisić. Pored preporuka za finansiranje, gospođa Bisić je, na osnovu nalaza analize, predložila i mere za efikasnije i transparentnije planiranje i finansijsko upravljanje zaštićenim područjima, kao i pojačan nadzor nad očuvanjem biodiverziteta.

Goran Sekulić iz međunarodna ekološke organizacije The Nature Conservancy (TNC) dao je pregled najboljih praksi u finansiranju zaštićenih područja širom sveta sa finansijskim modelima koji su potencijalno primenjivi u srpskom kontekstu. Goran Sekulić je rekao „da bi postigli održivo finansiranje zaštićenih područja moramo razmatrati i razvijati  različite izvore i mehanizme finansiranja i to u skladu sa specifičnim karakteristikama pojedinih područja. Jedan od preduslova za uspešne mehanizme finansiranje je njihova zasnovanost na saradnji sa korisnicima i lokalnim zajednicama pri čemu se mora voditi računa o transparentnosti i o pravednoj raspodeli finansijskih sredstava. Ne smemo zaboraviti i da je osnovni cilj zaštićenih područja očuvanje biodiverziteta pa tako i finansiranje mora služiti ovom cilju i ne sme biti zasnovano na aktivnostima koje ugrožavaju osnovne prirodne vrednosti“. TNC je predstavio sveobuhvatni pristup politikama, fokusirajući se na važnost jasnih ciljeva očuvanja, odgovornog upravljanja šumama, standardizovanih naknada za korisnike, turističkog potencijala, izgradnje kapaciteta, plaćanja za ekosistemske usluge i većeg državnog finansiranja.

Aleksandra Došlić iz Ministarstva zaštite životne sredine je na panelu navela da „pored unapređenja zakonske regulative u domenu zaštite prirode na kojoj će Ministarstvo zaštite životne sredine raditi u toku naredne godine, neophodno je i paralelno usklađivanje sektorskih politika kako bi se obezbedila bolja efikasnost u očuvanju biodiverziteta, ali i postizanje ravnoteže između zaštite životne sredine i razvojnih ciljeva zaštićenih područja“.

Panel je moderirala Milica Bisić, a panelisti su bili Aleksandra Došlić, načelnica Odeljenja za zaštićena područja, geodiverzitet i ekološku mrežu iz Ministarstva zaštite životne sredine, Dragić Karaklić, direktor Nacionalnog parka Tara, Slobodan Simić upravnik Specijalnog rezervata prirode Zasavica, Maja Jerkić Bogosavljević, ESG ekspert iz UniCredit Bank Srbija i Goran Sekulić, viši ekspert za upravljanje zaštićenim područjima iz The Nature Conservancy.

Ostali partneri na projektu „Zajedno za Životnu Sredinu“ su Američka privredna komora u Srbiji, Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), Mladi Istraživači Srbije, udruženje ENECA i međunarodna ekološka organizacija The Nature Conservancy (TNC).